O HEPATITISU

Sa virusima hepatitisa se veoma često srećemo u svakodnevnom životu. Ipak postoji mnogo toga što možemo da uradimo da smanjimo šansu da se zarazimo.

O JETRI

Jetra (hepar) je najveći organ u ljudskom telu. Njena težina iznosi oko 1500 grama odnosno 2% celokupne telesne težine. Jetra ima veliku regenerativnu moć i veliku otpornost na razne poremećaje.

REPUBLIČKOM FONDU I CENTRALNOJ KOMISIJI ZA LEKOVE
PROF.DR STEFANOVIC PREDSEDNIKU

MINISTARSTVU ZDRAVLJA 
DR DRAGANI VUJIČIĆ POMOĆNIKU MINISTRA

ZAHTEV  ZA HITNO REŠAVANJE PROBLEMA HRONIČNOG HEPATITISA C

Poštovani predsedniče prof. Dr Stefanoviću,

Poštovana dr Vujičić,

Kao predsednik Komisije  RFZO za odobravanje upotrebe pegilovanih interferona  za terapiju hroničnog hepatitisa C  dužnost mi je da Vas obavestim da je u četvrtak 22.09.2016 godine, interferonska terapija  izbačena iz  terapijskih vodiča Evropske asocijacije za bolesti jetre (EASL). Srbija je jedina zemlja u Evropi u kojoj se hronični hepatitis C leči interferonom, samim tim oboleli u  Srbiji  ostaju  bez i jednog preporučenog terapijskog režima koji se primenjuje u zemljama okruženja. Preporuke EASL iz 2015  su dopuštale primenu interferonske terapije samo u zemljama u kojima neinterferonska terapija nije registrovana. Kako su u Srbiji registrovani lekovi koji se mogu primenjivati bez interferona, mišljenja sam da se ovim lekovima mora dati prioritet.

Više puta sam Vas obaveštavala da je veliki broj naših bolesnika već duže vreme bez ikakve terapijske alternative. To su biolesnici sa uznapredovalom fibrozom koji su lečeni pegilovanim interferonom  ali kod kojih nije postignut adekvatan virusološki odgovor; bolesnici sa  cirozom jetre kod kojih je interferonska terapija kontraindikovana; bolesnici sa rekurentnim hepatitisom C posle transplantacije jetre; bolesnici sa hroničnom insuficijencijom bubrega i bolesnici sa hepatitisom C i transplantiranim organima (bubreg, kosna srž).

Imajući u vidu efikasnost terapije pegilovanim interferonom 40-80% (u zavisnosti od genotipa virusa i stadijuma fibroze) i efikasnosti savremene DAA terapijom (lekovima koji direktno deluju na virus) 90-1000%, a uvažavajući mogućnosti lečenja u našoj zemlji, u cilju najracionalnijeg i najefikasnijeg  lečenja smatram da prednost u lečenju DAA terapijom  treba da imaju.

  • Pacijenti sa značajnom fibrozom (F3) i (F4),
  • pacijenti s rekurentnom HCV infekcijom nakon transplantacije jetre
  • pacijenti s klinički  značajnim ekstrahepatičkim manifestacijama HCV infekcije
  • pacijenti s renalnom insuficijencijom i pacijenti na hemodijalizi
  • pacijenti sa kontraindikacijom za interferonsku terapiju.

Razlozi zbog kojih određene kategorije bolesnika treba odmah lečiti DAA  terapijom su

  1. nepostojanje drugih terapijskih mogućnosti
  2. visok onkogeni potencijal HCV i posledična epidemija hepatocelularnog karcinoma
  3. visok udeo teških bolesnika koji su prethodno neuspešno lečeni dvojnom terapijom, tj kandidati za  transplantaciju jetre.

Prof  Dr Milotka Fabri

KC Vojvodine

Klinika za infektivne bolesti

29.09.2016.

Najveći procenat zaražen je transfuzijom (27%), hirurškim dijagnostičkim procedurama (13%) što ukazuje na to da je čak 40% bolesnika virusom hepatitisa C zaraženo u medicinskim ustanovama.

Prijavi se na naš newsletter i budi obavešten o svim dešavanjima na vreme!

DRVO ŽIVOTA

„Drvo života-istina o hepatitisu u Srbiji” je autorski dokumentarni film udruženja Hronos.
Učestvuje devet pacijenata i tri renomirana hepatologa-kliničara.
Hepatitis prate brojne predrasude. Smatra se da su oboleli isključivo intravenski narkomani, osobe homoseksualne orijentacije, ili seksualni radnici. Činjenice, naprotiv, govore da više od 60% inficiranih pacijenata ne pripadaju pomenutim kategorijama. Zbog neznanja i predrasuda, pacijenti često kriju svoju dijagnozu čak i od najbliže porodice. U Srbiji ne postoji Nacionalni plan prevencije, nemamo epidemiološki niti hepatološki registar, ne znamo tačan broj inficiranih ni umrlih od posledica nepatisa C i B. Hepatitis je asimptomatska bolest pa pacijenti ili slučajno otkrivaju virus ili kada je bolest već uznapredovala.
Procene su da je između 140 i 80 hiljada ljudi u Srbiji zaraženo samo C virusom. Kada se udruži sve gore navedeno stiče se utisak da u Srbiji ne postoji problem hepatitisa. U poslednje 3 godine samo na jednom odeljenju Infektivne klinike dijagnostikovano je 126 hcc-a (hepatocelularni carcinom) i ciroza koji su posledica nelečenih virusnih hepatitis.
Hepatitis je od pre tri godine gotovo 100 % izlečiva bolest ali ne i u Srbiji. Srbija i Makedonija su jedine zemlje na teritoriji Evrope koje pacijente još uvek leče nedovoljno uspešnim Interferonom (40% neuspešno lečenih u startu i 20% relapsera).
Udruženje izražava posebnu zahvalnost pacijentima koji su bili hrabri da izađu u javnost i daju „lice” hepatitisu kao i našim renomiranim stručnjacima koji se bore rame uz rame sa svojim pacijentima.
Učestvovali: Božidarka Stefanović, Ksenija Ristić, Tanja Brkić, Gojko Korać, Ranko Bojčić, Branislav Malević, Milan Drinić, Mirko Petrović, Perica Šokica.
prof. dr Dragan Delić, prof. dr Jasmina Simonović Babić, prof. dr. Milotka Fabri.

Hepatitis C HVC

Hepatitis B HBV

Karcinom i ciroza jetre

Rano otkrivanje inficiranih hepatitisom B i C